Košarica Narudžba

Bobičasto voće

04.09.2011
M. Šimović
Sa svojim sočnim, mekanim i ukusnim plodovima odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima. Borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz i borovnice, rastu samoniklo, kao šumsko voće, ali i kao pitome vrste uzgojene u vrtovima.

 Bobice su bogate biljnim fenolima, osobito flavonoidima koji imaju jaka antioksidativna svojstva. To su ujedno pigmenti od kojih potječu boja tih plodova i njihov karakterističan okus. Te tvari na neki način igraju ulogu u imunološkom sustavu biljke i pomažu da dozrije na suncu, a ne "izgori".

Svakako imaju pozitivan učinak i na naše zdravlje. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima (vitamin C i E i provitamin A) koji povećavaju njihov učinak, flavonoidi vežu slobodne radikale i na taj način čuvaju integritet stanice. Stoga se savjetuju za jačanje imunološkog sustava, kod slabokrvnosti i umora, za ublažavanje različitih simptoma alergija i osobama koje su sklone čestim upalama. Bobičasto voće smanjuje rizik od nastajanja nekih vrsta karcinoma, osobito želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Najviše takvih flavonoida, među kojima je antikancerogeni kvercetin, sadrže pokožice ribiza, borovnice i crnog grožđa.

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom također mogu u svoj jelovnik uvrstiti bobičasto voće, koje je niskokalorično, a bogato biološki vrijednim tvarima, važnim za regulaciju metabolizma. Bobice je najbolje konzumirati baš onakve kakve ih nalazimo u prirodi-svježe i bez dodataka industrijskog šećera.

Borovnica (Vaccinium myrtillus)

Sadrži flavonoid antocijan od kojeg potječe modro plava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, sadrže i tanine, jabučnu i limunsku kiselinu. List sadrži arbutin koji pomaže brzom zarastanju rana. U terapijske svrhe koriste se svježe i sušene bobice, sok i ekstrakt biljke sa 25% flavonoida, te sušeni list kao čajna mješavina. Biološki aktivne tvari biljke imaju povoljan učinak na lošu cirkulaciju, osobito kod proširenih vena te bolova i žarenja u nogama. Ekstrakt borovnice povećava elastičnost i čvrstoću kapilara i poboljšava mikrocirkulaciju. 

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea)

Sa svojim crvenim bobama ujedno i najbogatija antioksidansima, prije svega flavonoidom zvanim proantocijanidin, vitaminima A i C te tvarima s P-vitaminskim djelovanjem. Vitamin P ili rutin poznat je po tome što popravlja prokrvljenost i kapilarnu cirkulaciju. Uz to bobe sadrže i jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine. U sjemenkama ima oko 30% masnog ulja koje sadrži linolnu kiselinu. Listovi brusnice bogati su glikozidima, koji djeluju povoljno u terapiju kroničnog katara mjehura i mokraćnih putova. Sok od bobica savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama mokraćnog sustava, jer pomaže u očuvanju pH mokraće. Brusnica djeluje kao prirodni antibiotik, osobito kod infekcija izazvanih bakterijom E. colli. Čaj od listova brusnice koristi se kao pomoć kod reume i gihta, jer pomaže u normalizaciji razine mokraćne kiseline u krvi.

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

Trajnica koja se posebno izdvaja mirisom, bojom i okusom. Omiljeno je šumsko voće pastira, planinara, izletnika i drugih ljubitelja prirode. U terapijske svrhe koriste se plod, list i korijen biljke. Jagoda obiluje vitaminom C, ali i nekim od vitamina B skupine (B1, B2, B6) te ima nešto folne kiseline i vitamina E. Od minerala ima najviše kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima. Korijenje i listovi koriste se za grgljanje, zaustavljanje proljeva, kod upale sluznice želuca, ali i kao blagi diuretik u čajnim mješavinama. Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči. 

Malina (Rubus idaeus)

Zreli plodovi sadrže limunsku i jabučnu kiselinu, tanine, pektin te minerale kalij, kalcij, fosfor i željezo. U ljekovite svrhe koriste se plodovi i listovi koji sadrže vitamine A i C. Čaj od listova maline koristi se zajedno s listovima kupine i jagode kao adstringens kod vodenaste stolice, upala sluznice crijeva, za čišćenje krvi i zaustavljanje krvarenja. Savjetuje se i kod kožnih osipa, nadražajnog kašlja. Sirup od maline ili čisti nerazrijeđeni sok savjetuje se kod povišene tjelesne temperature i groznice, primjerice kod infektivnih bolesti, pa je osobito omiljen kod djece.

Kupina (Rubus fruticosus)

Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi, listovi i korijen. Od minerala plod ima najviše željeza, kalija, kalcija, fosfora i magnezija, a od vitamina vitamin C i karoten (provitamin A). Zreli plodovi koriste se u pučkoj medicini kao dobro sredstvo za jačanje želuca, a budući da djeluje umirujuće, savjetuje se onima koji pate od nesanice. Čaj od kupinova lišća zbog bogatstva tanina koristi se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva, kožnih osipa i krvarenja kod bolesti probavnih organa.

Crni ribiz (Ribes nigrum)

Zreli plodovi sadrže biološki vrijedne tvari, osobito organske kiseline, minerale i vitamine. Crni ribiz najbogatiji je vitaminom C i ima ga oko 200 - 230 mg na 100 g ploda, što je gotovo dva puta više nego u plodu limuna ili naranče. Plod sadrži i mnogo vitamina A te neke od vitamina B skupine (B1, B3, B6). Od minerala ima najviše kalija, kalcija, fosfora, željeza i bakra. Plodovi crnog ribiza savjetuju se kod iscrpljenosti, za jačanje prirodne otpornosti organizma, kod slabokrvnosti, za poticanje apetita te za ublažavanje želučanih i crijevnih tegoba. Listovi crnog ribiza sadrže organske kiseline tanin i eterično ulje, koje djeluje povoljno na rad bubrega te kod svih pojava reumatskih bolesti i gihta. 

Da bi mogao komentirati moraš se registrirati,
ako već imaš račun prijavi se!

PREPORUČUJEMO